beats by dre cheap

DOPRINOS POKRETANJU APELACIJE KOD USTAVNOG SUDA BIH O ZAKONITOSTI PRAZNIKA DANA NEZAVISNOSTI KOJI SE SLAVI SAMO U FBIH 1. MARTA.

Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine održan je 29. februara i 1. marta 1992. Glasalo je ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63.6%). 99.7% bilo je za nezavisnost, a 0.3% protiv. SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma i spriječio organizaciju istog na teritoriji koju je kontrolisao. Poslije održanog referenduma nastala je euforija i sveopšte veselje ali samo na oko 40 % teritorije, ostalih 60 % teritorije su kontrolisali Srbi. Za Muslimane i Hrvate je bio praznik jer je 2.073.568 glasača izišlo na referendum ( izlaznost 63,6 %) i sa 99,7 % glasova za nezavisnu i cjelovitu BiH. U euforiji nikome nije padalo na pamet da razmišlja kako je moguće da na samo 40 % teritorije BiH izađe preko dva miliona glasača. Svi su znali da je SDS kao predstavnik Srba, odlučio bojkotirati referendum i onemogučiti organizaciju istog na teritoriji pod svojom kontrolom. Da li je onda moguće da je sve bilo čisto u rezultatima referenduma ? Evo šta je o svemu tome kazao Avdo Hebib, u to vrijeme pomočnik ministra unutrašnjih poslova BiH. Intervju je objavljen u "Dnevnom avazu" 28.02.2001. godine. "Policija je morala osigurati sigurnost glasačima, dostaviti spiskove bez obzira na probleme u 33 općine s većinskim srpskim stanovništvom. Sa svojim saradnicima došao sam na ideju da u policiskom računskom centru MUP-a napravimo biračke spiskove za problematične općie. U toku noći smo u dva primjerka izlistali podatke o ljudima s pravom glasa. Onda su ih policajci dostavili na biračka mjesta. Predhodno smo s komisijom za referendum osigurali pečate i sve što je trebalo". Avdo Hebib se i 2010. godine hvalio o svojim "zaslugama" za postignute rezultate provedenog referenduma. Evo šta je Avdo u martu 2010. govorio : "Srpska strana donijela je odluku da referendum neće priznati i da neće odobriti njegovo sprovođenje u općinama sa srpskom većinom. Morali smo, dakle, osigurati biračke spiskove. Predložio sam da izradimo rezervne biračke spiskove.Uradili smo ih tokom noći i ja sam ih podijelio pouzdanim ljudima. Mobilizirali smo kompletan sastav policije kako bi osigurali dostavljanje materijala za referendum na prostore gdje će se provoditi." -kraj citata. Ko je za Avdu Hebiba ( pomoćnika ministra policije u tadašnjoj Vladi BiH ) "Srpska strana"? Ako su to srpski poslanici u Skupštini BiH onda su oni i koalicioni partner u vlasti ( SDS, SDA i HDZ) ili legitimni predstavnici jednog konstitutivnog naroda. Dakle, da li je Avdin rad bio protiv odluke legitimnih predstavnika jednog konstitutivnog naroda. Nadalje u kojoj to državi u svijetu, pomoćnik ministra policije organizuje izradu rezervnih biračkih spiskova i da ih policija potom i štampa i to noću, daleko od očiju pravde i kontrole predstavnika jednog konstutivnog naroda ??? Koji su to pouzdani ljudi kojima je Avdo podijelio rezervne biračke spiskove i kakvu su nacionalnu strukturu imali ti ljudi ? Gdje to u demokratskom svijetu policajac određuje mjesto gdje će se održati referendum (radi se o teritoriji gdje su Srbi većinski a Avdo je slučajno tada bio Musliman)? I na kraju treba napomenuti slijedeću činjenicu proisteklu iz Avdinih riječi : U početku citiranog teksta se govori o rezervnim biračkim listovima a na kraju o dostavljenom materijalu. Dakle te noći nisu štampani samo rezervni spiskovi nego i listići sa referendumskim pitanjem. Obzirom da državna komisija za referendum nije učestvovala u policijskom doštampavanju listića i pravljenju rezervnih biračkih spiskova, I danas iznesene činjenice o posjedovanju pečata, argumentovano se može postaviti pitanje : koliko je falsifikovanih odgovora, odnosno koliko je puta Avdo i njegovi pouzdani ljudi i ini birači zaokružili "DA" na referendumskom listiću. Koliko je Srba zaokružilo “DA” a da se i nisu pojavili na glasačkom mjestu. Ko je sumirao rezultate glasanja a ko kontrolirao izbore na policijski odabranim referendumskim mjestima i to kriomice od legitimne srpske vlasti. U predhodnom tekstu sam naveo nekoliko činjenica koje ukazuju da se u toku priprema, održavanja i prebrojavanja glasova u februaru i martu 1992. godine a u vezi referenduma za nezavisnu BiH, vodile mutne radnje i falsifikovanje rezultata. Dana 1.03.2011. god u „Dnevnom avazu“ su objelodanjene nove činjenice u prilog moje teze. Izjavu daje, niko drugi nego predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso. „Bez zaustavljanja otišli smo iz Trebinja. Tek u Stocu rekli su mi da je počeo rat, da je ubijen srpski svat na Baščaršiji i da je došlo do blokade puteva. Tek tada sam se upoznala sa svim opasnostima i šta je sve moglo biti. Došli smo do Mostara i policajci su izborne rezultate naknadno predali u Sarajevu te su oni pribrojani ostalim rezultatima“ Obzirom da ovo govori predsjednica Suda BiH, moramo joj vjerovati. Ako su izborni rezultati od policije naknadno predati u Sarajevo, može se postaviti pitanje: Ko je i koliko dana čuvao izborne rezultate iz Trebinja u Mostaru? Ako se navedenom doda činjenica koju je iznjeo Avdo Hebib (policija je imala svoje biračke spiskove, bjanko glasačke listiće i pečate državne komisije za referendum) može se predpostaviti da se noću (vrijeme Hebibovih mutnih radnji) proizvodili glasački listići (zaokruživalo "ZA") prema potrebi željenog referendumskog rezultata.

Može biti i ovako
http://zabluda.blogger.ba
27/09/2016 22:25